GASTRO SCENA OSIJEKA I SLAVONIJE OPĆENITO?
Kao veliki zaljubljenik u gastronomiju i kulinarstvo stalno sam nekako nesretna oko situacije po tome pitanju u našem Osijeku ali i Slavoniji općenito. Smatram da Slavonija ima tradiciju te vrhunske sirovine pomoću kojih može ponuditi puno kvalitetnije od onoga što nam svakodnevno serviraju lokalni restorani. Cijela gastro priča Osijeka ali i cijele naše Slavonije nekako mi je dosadna, nemaštovita. Na svakome uglu ćevapi i miješano meso te pizza zaista su već viđena stvar.
Da se razumijemo, nemam ništa protiv dobrih ćevapa ili pizze (a i njih je dobrih jedva na par mjesta) no potrebno je ponuditi nešto drugačije. Drugačije po meni, ne znači nužno moderno ili ekstravagantno, može to biti i tradicionalna Slavonska hrana ali pripremljena “sa štihom”, poslužena na pravi način, malo maštovitije i tada je to već nešto. Tradicionalne, skrivene recepture domaćih slavonskih delicija nešto su što se premalo nudi. Stvari se popravljaju pomalo u Baranji, gdje se nudi domaći fiš, jela od riječne ribe i slično no još uvijek je sve to pre malo promovirano i predstavljeno turistima i strancima pa tako turiste odvode u popularne Burger barove (protiv kojih isto nemam ništa ali ono, budimo realni)… Nemam ništa niti protiv internacionalnih kuhinja, dapače, no što imamo po tome pitanju?
GASTRO DOGAĐAJI, EDUKACIJA I RADIONICE REZERVIRANI SAMO ZA METROPOLU?
Osim prilično dosadne ponude, jako me žalosti i to što su svi gastronomski događaji vezani isključivo za Zagreb ili južnije za Istru i Dalmaciju. Kada god se održava neka konferencija, radionica, seminar ili samo najobičnije druženje food bloggera mi Osječani i Slavonci, kako bismo bili dio ičega moramo se prilagoditi i putovati.
Rijetko kada se u Osijeku kao najvećem gradu Slavonije održava neko kvalitetno gastronomsko druženje gdje bi ljudi mogli izmijeniti iskustva, naučiti nešto novo, skuhati i degustirati.
Osim ovih problema, NEEDUCIRANOST smatram najvećim. Mnogi neznaju što jedu kada jedu, a još veći je problem što NE ZNAJU ŠTO ŽELE JESTI. Mnoge namirnice ne poznaju niti žele isprobati, o kvaliteti onoga što jedu neznaju ništa a mnoge niti ne zanima. Veličina porcija je glavna stvar. 🙂
I da, razumijem one koje gastronomija i kulinarstvo ne zanimaju kao takvi, niti smatram da svaka osoba mora biti MasterChef, no što je s mladima i onima koji žele naučiti, koji se žele educirati.
Što je s mladim mamama koje me kao nutricionisticu često ispituju za savjete i edukaciju vezanu za zdravu prehranu djece?
Što je s mladima koji se žele zdravo hraniti i voljeli bi znati što i kako ali iz prve ruke?
S onima koji žele učiti o sljubljivanju vina i hrane?
S onima koji žele “magistrirati slastice”?
S onima koji žele “osnove kuhanja za one koji nemaju vremena”?
S onima kojima je bitna kvaliteta onoga što unose u sebe i žele savjet u tome kako prepoznati kvalitetu sirovine?
S onima koji žele znati kako utrošiti ostatke i jeftine namirnice poput voća i povrća?
Lako je pronaći izvore na internetu… no većina prenosi krive informacije. Potrebni su konkretni stručnjaci a ljudi su gladni znanja. No što ako nemaju od koga i gdje učiti?
KAKO JE NASTAO COOK CLUB OSIJEK?
KADA SI NEZADOVOLJAN SITUACIJOM UČINI NEŠTO, POMAKNI SE – NISI DRVO!
U svim tim razmišljanjima i iz nezadovoljstva zbog nedostatka kvalitetne gastro scene u Osijeku te Slavoniji i Baranji nekako spontano dogodilo se nešto što sam jako dugo priželjkivala i započela sam jednu jako lijepu priču okupivši malu ali jaku i pozitivnu ekipicu blogera i zaljubljenika u gastronomiju.
Spontano se okupili ljudi dobre volje, koji vole kuhati ali bome i jesti, sjeli i bacili nekoliko ideja na papir. Svi skupa smo se složili da i mi kao predstavnici Osijeka imamo što ponuditi te smo se odlučili kao skromna i mala ekipa potruditi da pokrenemo gastro događanja u Osijeku.
Nazvali smo se Cook Club Osijek a okupljamo zaljubljenike u kulinarstvo, kuhare, food blogere, putopisce i one koji samo dođu pa jedu, haha. 🙂
KAKO SMO ODRADILI VELIKI BOŽIĆNI DOMJENAK – NAŠ PRVI PROJEKT
Cijela priča krenula je lagano jer nismo željeli ništa forsirati, ideja je bila za početak da se družimo, kuhamo i eksperimentiramo te da nam jedan od prvih projekata bude neka radionica/edukacija. Idealan prostor učinio nam se onaj Poduzetničkog inkubatora – BIOS gdje se često održavaju predavanja i radionice, doduše više vezane za IT sektor.
Obratili smo se tako BIOS-u a oni su nam velikodušno ponudili svoj COWORKING prostor kao bazu za našu COOK CLUB inicijativu i podržali nas.
Prijateljstvo s Poduzetničkim inkubatorom nastavilo se i preraslo jako brzo i spontano u prvi projekt našega Cook Cluba. Kako su blagdani bili pred nama, dogovorili smo s BIOS-om da im pripremimo domaći Božićni domjenak za partnere, suradnike i prijatelje.
Na prvu je to bio veliki izazov, i RAZUMNO gledano moja ekipica je bila mala te nikada nismo radili veliki kulinarski projekt za više ljudi (neki su nas napustili kako to biva u startu) ali što sam mogla, naravno da sam pristala, jer realno JA NIKADA NISAM BILA RAZUMNA ŽENA. I osim toga, jako sam željela odraditi tako nešto.
Cook Club Osijek na ovome projektu su činili:
Nataša s bloga Natašine slastice – naša majstorica za slatko
Saša – Natašin suprug i veliki zaljubljenik u kulinarstvo a samim time i izvrstan kuhar.
Igor s bloga Moderna kuhinja – vrstan profi kuhar, bloger, strastven u izradi slastica i odličan voditelj cijeloga tima.
Irena – moja dugogodišnja prijateljica, vrsna kuharica i uvijek tu kada je kritično, bila je zadužena za izradu slastica odmah uz Natašu te je bila pomoć oko bilo kojeg segmenta u kuhinji
U pripremi vikend ranije, pomogla je i “Lutaljka” – blogerica Sonja Nedić
KUHAJ OD JUTRA DO SUTRA – ALI ISPLATILO SE
Cijela ova ekipa nekako je kliknula i pripremili smo prekrasan Božićni domjenak u prostoru BIOS- poduzetničkog inkubatora za preko 50 uzvanika. Cijeli posao, od nabavke namirnica, kreiranja jelovnika, osmišljavanja prezentacije i serviranja odradili smo uz puno truda i ljubavi.
Koristeći samo lokalne i najkvalitetnije namirnice koje smo sami pomno birali kreirali smo jelovnik na kojem se našlo ponešto za svakoga a obuhvatio je od hladnog predjela, toplog predjela pa sve do deserta. Trudili smo se birati samo najsvježije i domaće tako da smo npr. sve voće i povrće te domaće prerađevine nabavili u lokalnoj Filakov – voće i povrće trgovini. Svi smo radili na 200% snage zadnjih 2 dana pripreme a na samome domjenku naš trud rezultirao je jednim zaista lijepim, ukusnim, domaćim domjenkom.
Ekipa u Poduzetničkom inkubatoru kaže da se u hrani zaista osjetilo da je drugačija, jer je svako jelo bilo naša ideja ali i handmade te je definitivno bilo posebno, tradicionalno, blagdansko a opet sa posebnom notom.
Nakon 2 neprospavane noći i kuhanja do 2 ujutro, kada smo napokon poslužili hranu, gledala sam uzvanike kako uživaju u njoj, papaju, pa dolaze po još i bila sam toliko sretna i ponosna na svoju Cook Club Osijek ekipicu koja je dala skupa sa mnom sve od sebe. Natašina torta je bila impozantna jer je napravila mliječnu tortu u obliku zgrade BIOS – poduzetničkog inkubatora, Igorova domaća juha od rajčice se razgrabila do zadnje žlice a tek domaće mesne okruglice u umaku od rajčice… sve je bilo jako ukusno i ono najbitnije mi smo bili savršeno zadovoljni sa svakim segmentom i svakim jelom koje smo poslužili.
Ovo je jelovnik koji smo poslužili:
Osim ovog jelovnika posluženo je hladno predjelo u obliku hladnih narezaka, sireva, deviled eggs, voća, orašida, povrća, dekorirani i ukrašeni by Igor- Moderna kuhinja na ogledalu.
Poslužene su i blagdanske te razne šarene povrtne i vezane salate:
FRANCUSKA SALATA, ZELENA SALATICA S KLEMENTINOM,NAROM I KLICAMA CIKLE, COLESLAW SALATA, VEZANA FITNESS GRČKA SALATA, VEZANA SALATA S TORTELINIMA i POVRĆEM
No, kako bih najbolje dočarala kako je sve to izgledalo ovdje su fotke, za koje zahvaljujem našoj fotografkinji Andrei Perković aka Lens Queen:
Nakon odrađenog prvog projekta svi smo ostali jako zadovoljni, a posebnice zato što se sve odvilo neočekivano, u kratkom vremenu. Ekipa je okupljena i sada se veselimo novim projektima. Vjerujem da će jedan od prvih biti edukativnoga tipa, u vidu radionice/predavanja a veselimo se i suradnji s Osječkom tržnicom ili čak Ugostiteljskom školom Osijek.
Kao što sam i na početku članka rekla, cilj bi nam bio pokrenuti gastro scenu Osijeka ali i same Slavonije kao predivne i bogate eno-gastro regije.
PRIDRUŽITE SE
Ovim putem pozivam i sve zainteresirane zaljubljenike u kuhanje, slastice, tradicionalno, moderno, one koji se žele zdravo i izbalansirano hraniti, ma sve gurmane i sve one koji vide da bi na bilo koji način mogli doprinijeti našoj inicijativi neka nam se jave, otvoreni smo za druženja, prijedloge i suradnje.
Još jednom velika hvala našem BIOS-u koji nas podržava i koji je postao baza naših sastanaka.
Ovdje su i linkovi na blogove nas troje koji smo i osmislili i osnovali Cook Club Osijek inicijativu: